Centar za istraživanje politika suprotstavljanja kriminalitetu - CPRC je u saradnji sa UNICEF-om BiH razvio program “Pravda za svako dijete” koji će se u periodu od 15 mjeseci (20. novembar 2019. – 19. februar 2021. godine) implementirati u Kantonu Sarajevo u saradnji s Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo te ostalim kantonalnim ministarstvima i institucijama koje u fokusu svog rada imaju djecu i mlade.
Projekat ''Pravda za svako dijete'' usmjeren je na podržavanje vlasti u Bosni i Hercegovini ka poboljšanju poštivanja prava djece u sektorima pravosuđa, policije i socijalne zaštite.
Dugoročno, Projekat “Pravda za svako dijete” namjerava da unaprijedi zaštitu djece koja su u kontaktu sa zakonom i poboljša dobrobit djece i mladih te doprinese pozitivnim promjenama i osigura bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku u FBiH nastao je kao rezultat razumijevanja složenosti pojave maloljetničkog prestupništva i potrebe da se na ovu pojavu reagira na odgovarajući način, kako bi se dugoročno spriječile njene razorne posljedice. Naime, nadležne institucije u BiH prepoznale su da su djeca u sukobu sa zakonom članovi društva kojima je potrebna posebna briga. Stoga je fokus Zakona da alternativnim modelima postupanja, tzv. diverzionim postupcima, dijete u sukobu sa zakonom preuzima odgovornost za ono što je učinilo i shvata značaj neprihvatljivog ponašanja, te da se nakon adekvatnog preodgoja, vrati u društvo kao njegov koristan član.
Zakon je u FBiH na snagu stupio 2015. godine i predstavlja veliki izazov za pravosudne organe, ali i ostale organe formalne i socijalne kontrole, koji su angažirani na primjeni veoma zahtjevnih normi propisanih u spomenutom Zakonu. Dodatni izazov u praćenju provedbe Zakona u Kantonu Sarajevo predstavlja i nepostojanje jedinstvene baze podataka kojom bi se u prvom redu utvrdio broj krivičnih dijela koje su počinili maloljetnici, broj izrečenih diverzionih mjera, ali i slučajeva u kojima su ove mjere mogle biti izrečene, ali se to nije desilo.
Iz naprijed navedenog proizlazi i potreba za provođenjem detaljne analize broja i strukture prekršaja maloljetnika u 2019. godini, koja bi bila polazna tačka za prevenciju, tretman i odgovor na potrebe grupe maloljetnika u sukobu sa zakonom.
Stoga je CPRC prikupio podatke od MUP-a KS, Tužilaštva KS, VSTV-a i Kantonalnog centra za socijalni rad KS, te izvršio analizu prekršaja maloljetnika u prethodne tri godine. A sve kako bi se osigurali preduvjeti za nastavak dijaloga ključnih dionika u zaštiti djece i maloljetnika u sukobu sa zakonom, razvijanje partnerstva i ostvarivanje ciljanih strategija i akcionih planova za zajedničko ulaganje u svu djecu, a naročito najranjivijih skupina. Također, detaljna analiza omogućila bi kreiranje smjernica za dalje aktivnosti.
Na osnovu dobijenih podataka MUP-a KS za godine 2017., 2018., 2019., može se utvrditi sljedeće:
U toku 2017. godine prijavljeno je 58 maloljetnika zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili 80 krivičnih djela. U 2018. godini prijavljeno je 95 maloljetnih lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili 94 krivična djela što je povećanje za 14 ili 17,5%, kao i povećan broj prijavljenih maloljetnih učinilaca za 37 ili 63,8%. U toku 2019. godine evidentirana su 74 događaja sa obilježjem krivičnog djela, u kojima je učestvovalo 69 maloljetnih lica od čega je 21 (ili 30,4%) povratnik. U odnosu na 2018. godinu smanjen je broj događaja sa obilježjem krivičnog djela za 20 ili 21,3%, kao i broj maloljetnih lica za 26 ili 27,4%.
Struktura krivičnih djela:
2017. godina:
Najbrojnija djela su razbojništvo (20 ili 25%), zatim lake tjelesne ozljede – osam djela, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga i nasilničko ponašanje – po sedam djela, ugrožavanje sigurnosti i teška krađa na naročito opasan ili naročito drzak način – po šest djela, krađa i teška krađa – po četiri itd.
2018. godina:
Najbrojnije su teške krađe (15 ili 15,9%), zatim ugrožavanje sigurnosti – 13 djela, razbojništvo – 11 djela, nasilničko ponašanje – 10, lahka tjelesna ozljeda – devet, lažno prijavljivanje – šest djela itd.
2019. godina:
U strukturi događaja sa obilježjem krivičnog djela, u kojima su učestvovala maloljetna lica, najbrojniji su: teške tjelesne ozljede (11 ili 14,9%), zatim lahke tjelesne ozljede, razbojništva – po osam, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga – sedam, krađe – šest itd.
Prekršaji maloljetnih lica
Na osnovu dobijenih podataka MUP-a KS vezanih za prekršaje maloljetnika za godine 2017., 2018., 2019., može se utvrditi sljedeće: u 2017. godini evidentirano je ukupno 47 prekršaja počinjenih od strane maloljetnih lica na području KS–a. 2018. godine evidentirano je 28 prekršaja što je manje za 67,86 % u odnosu na prethodnu godinu. 2019. godine evidentirano je 18 prekršaja, što je za 55 % manje u odnosu na prethodnu godinu.
Kantonalno Tužilaštvo Kantona Sarajevo
Kantonalno Tužilaštvo Kantona Sarajevo u 2017. godini je imalo 169 maloljetničkih predmeta prema 136 maloljetnih lica od toga u pet predmeta prema pet maloljetnih lica predloženo je izricanje vanzavodske odgojne mjere i u tri predmeta prema četiri lica je predloženo izricanje zavodske odgojne mjere.
U 2018. godini bila su 172 maloljetnička predmeta prema 262 maloljetna lica. Od toga u devet predmeta prema 11 maloljetnih lica predloženo je izricanje vanzavodske odgojne mjere i u jednom predmetu prema jednom licu predloženo je izricanje kazne maloljetničkog zatvora.
U 2019. godini u 20 predmeta prema 11 maloljetnih lica predloženo je izricanje vanzavodske odgojne mjere, u šest predmeta prema osam maloljetnih lica predloženo je izricanje zavodske odgojne mjere i u jednom predmetu prema jednom licu predloženo je izricanje kazne maloljetničkog zatvora. Podaci ukupnog broja maloljetničkih predmeta za 2019. godinu nisu bili dostupni.
Kantonalni Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo
Odgojne mjere i sankcije izrečene maloljetnim počiniocima krivičnih djela u Kantonu Sarajevu, period 2017. – 2019.
Iz dole navedene tabele može se ustanoviti da je broj izrečenih odgojnih mjera prema maloljetnicima iz 2017. u 2018. porastao za 88,24%, a iz 2018. u 2019., taj broj je porastao 81,25%
Također, na osnovu podataka može se ustanoviti da je broj izrečenih odgojnih preporuka prema maloljetnicima iz 2017. u 2018. porastao za 73,33%, a iz 2018. u 2019. taj broj je porastao 7,69%.
