Bosna i Hercegovina, ali i čitav svijet u prethodnom periodu našli su se u krizi uzrokovanoj pandemijom novog korona virusa COVID – 19.
Prim.dr. Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva, i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, istakao je kako je protekli period bio dosta dramatičan, vrlo ozbiljan i sa visokim rizikom da se situacija iskomplikuje.
''Bilo je jako važno poduzeti mjere blagovremeno. Mjere su bile možda malo nepopularne i vrlo restriktivne, te kao takve su u suštini omogućile da se i ljudi pripreme za ono što sada imamo, jer nemojmo zaboraviti da smo sve vrijeme djelovali i informativno i edukativno. Željeli smo da ljudi saznaju o čemu se radi, jer je to bilo novo za mnoge stanovnike, a sa druge strane da se i zdravstveni sistem pripremi za potencijalni scenarij velikog obolijevanja, jer nijedan sistem u svijetu nije bio spreman, i upravo se radilo na tome da se pokuša odgoditi masovni priliv oboljelih u Bosni i Hercegovini'', govori doktor Čerkez.
Po procjenama svjetskih stručnjaka, ali i Svjetske zdravstvene organizacije, doktor Čerkez ističe da je naša zemlja svrstana među zemlje koje su najbolje odgovorile na zadatke koji su stavljeni pred njih, a u cilju sprječavanja širenja COVID – 19.
''Mislim da je BiH položila ispit i u tome moramo, na prvom mjestu zahvaliti stanovništvu, koje je bilo disciplinovano, naravno zdravstvenim radnicima, ljudima iz granične policije, policije, ljudima iz inspekcijskih poslova, koji su obavljali svoj dio posla. I naravno, oni koji su možda bili i najizloženiji u krizi, to su ljudi u lancima prehrane i proizvodnje, koji su sve vrijeme bili direktno izloženi virusu. Što se tiče drugih zemalja, meni se sviđa odgovor Njemačke i Austrije. Posebno Njemačke, koja je uspjela iskontrolisati cijelu situaciju, baš onako kako treba. S tim da treba imati u vidu da su oni uložili preko 50 milijardi kako bi cijeli sistem funkcionirao, te kako bi to bilo održivo.''
''Kada smo mi u pitanju, važna je bila naša odlučnost, jer za razliku od mnogih drugih zemalja, nismo mijenjali strategije. Krenuli sa jednom, pa se prebacivali na druge strategije, nego smo imali vrlo jasne od početka. Rekao bih da je to sve posljedica dobrih škola na ovom području, kada govorimo o oblasti javnog zdravlja i profesora koji su prenosili znanje. Također, bez obzira što je na početku kritikovano, sada dolaze satisfakcije, jer ove mjere koje smo mi poduzeli pokazalo se da su ispravne – recimo nošenje maski - evo sada WHO priznaje da je to u velikoj mjeri bitno. A dok smo mi to radili, taj WHO je govorio da i nije toliko potrebno'', objašnjava Goran Čerkez.
S obzirom da je jedna od prvih odredbi Kriznog štaba FBiH bilo prekidanje nastave i zatvaranje škola, bilo je potrebno brzo djelovanje, te organizovanje online nastave. Doktor Čerkez naglašava da je zaista fascinantno da je Bosna i Hercegovina odgovorila na ovaj način.
''Ne bih samo rekao obrazovanje, generalno jako puno se prebacilo na online komunikaciju, što pokazuje jednu drugu stvar – da BiH ima jače razvijenu komponentu prisustva na online mrežama, nego mnoge susjedne zemlje. To pokazuje informacionu pismenost djece i onih koji su u nastavi. Dakle, to je možda za mnoge bilo iznenađenje, jer u ovako kratkom periodu to uraditi, zaista je poduhvat vrijedan pažnje cjelokupnog društva''
Kao govornik na radionici koju je organizovao Centar za istraživanje politika suprotstavljanja kriminalitetu, doktor Čerkez je iznio podatak kako je u proteklom periodu krize u FBiH zabilježeno oko 19.000 intervencija stručnjaka.
''Dobra stvar je što je većina tih stručnjaka prošla krizu, koja im je u velikoj mjeri omogućila da imaju određene spoznaje kako djelovati u kriznoj situaciji – mislim na poplave. Jer BiH je, opet moram reći, najbolje djelovala u regionu, a to je dokazivo i u jednom članku American Journal of climate change, gdje se upravo pokazuje da je BiH jedina zemlja u regionu koja je jednu godinu nakon poplava dala psihosocijalnu podršku. I u ovoj krizi to što je stavljeno na teret stručnjaka, oni još uvijek nose. Sigurno da ćemo i u narednom periodu imati još puno izazova, jer kriza još uvijek nije prestala. A onda ih tek čeka pravi posao, po završetku krize, koji neće biti kraći od godinu, a tu će biti potrebno puno upornosti i posvećenosti kako bi smanjili posljedice krize na mentalno zdravlje. I tu ne govorim samo o djeci, nego i o cijelim porodicama, govorim o svim onim što su učestvovali u sistemu podrške, naravno i nastavnicima i svim zdravstvenim radnicima, medijima...'', objašnjava doktor Čerkez, te ističe kako je sada pravo vrijeme da se u školama kompletiraju stručni timovi:
''Mi dugi niz godina radimo sa manjkom stručnih timova. Dakle, svaka škola bi trebala imati minimalno pedagoga i psihologa, da ne kažem i socijalnog radnika. Svaka škola mora imati stručni tim, koji će biti stručni tim i za roditelja i za đaka, te na taj način bi se smanjio utjecaj koji smo imali dosad na mentalno zdravlje. A nemojmo zaboraviti da je ovo društvo suočeno sa kontinuiranim traumama. Prvo ratne traume, pa poplave, pa sada COVID – 19, i da su to nikada zatvorene traume. Mi idemo stalno iz jedne traume u drugu. I zato je izuzetno potrebna upravo zaštita djece i adolescenata, da bismo sačuvali njihovo zdravlje, jer to je investicija u budućnost ove zemlje. Samo mentalno zdravi ljudi mogu dati podršku razvoju društva'', istakao je na kraju prim.dr. Goran Čerkez.